Na osnovu sprovedenih analiza lokacije i samog objekta Stare željezničke stanice na Bistriku, predložena je konsolidacija i konzervacija objekta sa elementima rekonstrukcije, a što je moguće izvesti s obzirom da kompletna autentična projektna dokumentacija za objekat postoji. Izvorno, projekat za Željezniču stanicu na Bistriku je izradilo Tehničko odjeljenje bosanskohercegovačkih državnih željeznica. Zgrada je izgrađena kao tipski projekt u „alpskom stilu“ koji je primjenjen na većini staničnih objekata u Bosni i Hercegovini. Stanična zgrada na Bistriku je 1982. godine obnovljena i prilagođena za stanovanje te i danas ima istu funkciju, ali je građevinski u lošem stanju, dijelom radi ratnih dejstava a dijelom radi neadekvatnih građevinskih intervencija.
S obzirom da su historijski objekti, koji su u prošlosti imali svoju svrhu ali su vremenom zapostavljeni ili napušteni, vrlo često prikladni za muzejsku namjenu, objekat je planiran da postane tehnički muzej, kao historijsko upoznavanje sa željezničkim saobraćajem koji je tu nekada postojao. Tome pogoduje činjenica da i sam objekat u tom slučaju postaje muzej u prostoru s obzirom da je nekada služio kao željeznička stanica. U enterijeru objekta Željezničke stanice, koji je djelomično izmijenjen i prilagođen novoj funkciji, predviđa se muzejska postavka u kojoj će biti predstavljena tehnička, historijska i umjetnička zbirka te u jednom dijelu objekta u prizemlju je planirana suvenirnica (na mjestu gdje su se nekada nalazile sanitarije za posjetioce i prtljažnik). Na prvom spratu je predviđena radionica, sala za sastanke i biblioteka, a na drugom spratu je smještena uprava sa administracijom.
Pored Stare željezničke stanice se nalazi i jedan manji objekat koji je izvorno služio kao prostor za odlaganje ćumura za potrebe loženja u vozovima, s obzirom da su se lokomotive prvobitno pokretale na tom principu. Taj objekat je danas u jako lošem stanju te je planirano da se djelomično zadrže zidovi objekta sa postojećim otvorima, ali se u produžetku gradi novi objekat od savremenih materijala – korten čelika, kao reminiscencija na još jedan objekat iste namjene koji je tu postojao, ali je vremenom potpuno porušen. Dakle za ovaj objekat će se vršiti totalna rekonstrukcija, kao metoda zaštite a u enterijeru će se stvoriti veća korisna površina. Objekat je planirano da postane kafeterija koja će posjetiocima muzeja ponuditi prostor za odmor nakon obilaska muzeja.
Revitalizacija kako objekta tako i cjelokupnog prostora oko objekta, doprinijet će da se, ponajprije, spomenik Bosne i Hercegovine zaštiti od daljnjeg propadanja te da se na adekvatan način predstavi historija željezničkog saobraćaja. Enterijer Stare željezničke stanice je maksimalno iskorišten, a cjelokupni objekat sa zbirkom te park pored sa kafeom i prostorom za odmor uz pogled na grad, će posjetiocima omogućiti ugodan boravak u tom ambijentu i vratiti ih u prošlost i neka nostalgična vremena.Samim tim, ovo pogoduje i razvoju lokalne zajednice koja će revitalizacijom Stare željezničke stanice, dobiti mogućnost i vlastite revitalizacije.
Haris Delić,
diplomski rad 2014/2015, Arhitektonski fakultet Sarajevo
