Tristotrojka donosi zbirni izvještaj sa tri promocije 5. broja časopisa Tristotrojka, koje su održane u Sarajevu, Zagrebu i Novom Sadu
U danima izvođenja radova na malterisanju sjeverne fasade dvorane Mirza Delibašić u Sarajevu, promovisan je peti broj Tristotrojke, časopisa za arhitekturu, dizajn i umjetnost. Promociju časopisa je pratila diskusija koja je zbog sve češćih medijskih navoda o rušenju čitavog kompleksa, kao i cjelokupnog nemarnog odnosa društva spram Skenderije glasila: „Naslijeđe zrele moderne u Sarajevu – KSC Skenderija“. Učesnici diskusije su bili Nasiha Pozder i Maroje Mrduljaš, a moderator Mirza Mehaković. Gosti su iznijeli stavove o ukupnom značaju koji KSC Skenderija posjeduje i kojeg ni na koji način ne bi trebalo uklanjati iz tkiva grada, već pravilnim vođenjem i brendiranjem vrijednosti, vratiti građanima i svim zainteresovanim posjetiteljima. Okupljeni građani i arhitekti su također iznijeli svoje stavove i stekao se dojam da stručna javnost Sarajeva neće lako predati Skenderiju privatnim investitorima na volju.
Održana u Vitićevoj „Kockici“, zagrebačka promocija je prošla u mirnijem tonu, ali sa vrlo kompleksnom temom diskusije – Zagrebačkim velesajmom. Gosti, Marijan Hržić, arhitekt, predavač i urednik časopisa Arhitektura, Tihomir Jukić, urbanist i profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, te Nina Žaja, mlada arhitektica, uz moderaciju Brune Lang-Kosića i Kristijana Mamića, vrlo studiozno i metodično su se osvrnuli i okupljenim predstavili probleme koji prate Zagrebački velesajam, još od njegovog otvaranja.
Posebno mjesto uz promociju i diskusiju je zauzela maketa Zagrebačkog velesajma u kontekstu Zagreba koju su izradili studenti arhitekture iz Zagreba. Njihova vizija apsurda nastala u radionici „Znaš kak’ vele -SAJAM“ je na posebno inteligentan način markirala problematiku napuštenih i zapuštenih gradskih prostora koji posjeduju izniman potencijal i kvalitete.
Novosadskoj promociji pod nazivom „Mesto susreta“ prethodio je obilazak prostora Željezničke stanice u Novom Sadu (ArhiTura) u kojoj je organizovana promocija i diskusija (ArhiLektura). Okupljene je kroz objekat Stanice provela kolegica Tamara Stričević, d.i.a.
O naslijeđu zrele moderne u Novom Sadu diskutovali su članovi udruženja DaNS: dr Dragana Konstantinović, dr Aleksandar Bede i Maja Momirov, m.i.a., dok je diskusiju moderirala Violeta Stefanović, d.i.a.
Pojedinosti i određena tumačenja je osjećao slobodnim izreći i gospodin Miodrag Đukić iz Vojvođanskog društva za železnicu, koji je time na poseban način uveličao svakako odlično organizovan događaj.
Zajednički stav redakcije Tristotrojke i nakon tri mjeseca od prve promocije ostaje nepromijenjen. Modernističko naslijeđe je potrebno početi valorizirati i formalno objedinjavati na listu Nacionalnih spomenika uz konstantan rad na promovisanju vrijednosti moderne arhitekture i urbanizma, a sve eventualne izmjene ili dogradnje na istima vršiti uz pristanak ili odobrenje šire stručne zajednice. Objekti i prostorni obuhvati tretirani kroz diskusije ili radionice u posljednjem periodu, predstavljaju samo neke od vrlo vrijednih u širokom opusu izgrađenom na tlu država regiona.
Tristotrojka ih sve smatra djelima neprolazne arhitekture i kao takve baštini i poštuje, te se prema svakom, nevezano za lokalnu tradiciju ili bliskost, odnosi zaštitnički i sa punom odgovornošću.
Naslovna ilustracija: izvor
Fotografije: Damir Bahtijarević, Semir Pehlić, Elena Tikvić, Igor Vukičević, Ivona Petrov
Tekst: Mirza Mehaković