Ljetna škola Ambientura – Pionirac 2016. ⋆ Tristotrojka

Ljetna škola Ambientura – Pionirac 2016. održana je povodom obilježavanje 65 godina Pionirskog grada, odnosno Grada mladih, a organizirana je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i provedena je u suradnji s Podružnicom Vladimir Nazor Zagrebačkog Holdinga od 22. do 31. kolovoza 2016. u Pionircu. Održan je niz tematskih predavanja, razgovora i razgleda s kojima je usporedno provedeno urbanističko-arhitektonsko istraživanje prostornih potencijala Pionirca u suradnji s djelatnicima i posjetiteljima, a zatim je uslijedilo planiranje i programiranje, te konzultacije, evaluacija tema i završna prezentacija i evaluacija urbanističko-arhitektonskih studija prostornih potencijala – Ambijentalnih razglednica Pionirca.

Ljetna škola

Voditelj Ljetne škole Ambientura – Pionirac 2016. bio je prof.dr.sc. Ivan Mlinar, a uz njega su predavanja održali akademik Andrija Mutnjaković, doc.dr.sc. Borka Bobovec, dr.sc. Iva Ceraj, Mladen Perušić, Vanja Cuculić i Nikola Radeljković. Konzultanti i evaluatori koncepata bili su Hrvoje Marinović i Miroslav Čulk, a evaluatori Ambijentalnih razglednica Pionirca bili su Marijana Sironić i Miroslav Čulk. Polaznici su bili studenti Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Paula Čingel, Marko Gusić, Ira Habijanec, Neva Horvat, Barbara Horvatić, Ivana Lazar, Marcela Ostroški, Vana Pavlić, Mario Peko i Darija Rubeša.

U radu su bile primijenjene određene metode znanstvenog projekta Heritage Urbanism – Urban and Spatial Planning Models for Revival and Enhancement of Cultural Heritage (HRZZ-2032) koji se provodi na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom akademika Mladena Obada Šćitarocija, a financira ga Hrvatska zaklada za znanost.

O Pionircu

Pionirac je građen od 1948. do 1951. uz naselje Granešinu u Dubravi prema planu Josipa Seissela i projektima Ivana Vitića za većinu građevina, a hortikulturno je uređen prema rješenju Zvonimira Frölicha i Pavla Ungara. U izvornom programu Pionirca planirano je 20 smještajnih paviljona za oko 400 djece, dva hotela, restoran, željeznička postaja, upravni paviljon, nastavnički paviljoni, škola (danas dječji vrtić), umjetničke radionice za djecu uz ateljee umjetnika, sportski tereni i drugi sadržaji za djecu. Dio planiranih sadržaja nije izgrađen, primjerice ambulanta, bazen, gimnastička dvorana i republički paviljoni.

Površine, građevine i komunalna infrastruktura Pionirca kontinuirano se koriste već 65 godina tijekom kojih se provodilo parcijalno održavanje i prilagođavanje i zato je sada neophodna njihova planska i cjelovita obnova, unaprjeđenje i dopuna novim sadržajima koji su u skladu s kulturnim i prirodnim vrijednostima zaštićenim 2005. upisom u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Pionirac je od otvorenja gradilišta 1948. i prvih gostiju 1951. do danas posjetilo više od milijun djece iz Zagreba, Hrvatske, Europe i svijeta sudjelujući u nizu zabavnih, sportsko-rekreativnih, edukativno-kreativnih i kulturno-umjetničkih programa. Tradiciju i potencijal Pionirca kao regionalnog centra mladih jugoistočne Europe može se i treba iskoristiti između ostalog i suvremenim i inovativnim idejama, projektima i programima.

Ambijentalne razglednice Pionirca

Polaznici Ljetna škola Ambientura – Pionirac 2016. su izradili urbanističko-arhitektonske studije prostornih potencijala – Ambijentalne razglednice Pionirca i one ilustriraju značajne tematske cjeline, od ulaza i signalizacije, do igre, sporta, edukacije i umjetnosti, koje su bitne za identitet i razvoj Pionirca.

ULAZ – Marko Gusić, Mario Peko

Marko Gusić i Mario Peko promišljali su ULAZ u Pionirac koji treba biti prepoznatljiv orijentir u prostoru koji privlači i ostavlja upečatljiv prvi dojam. Elementi s kojima je ulazni prostor dopunjen i naglašen su pješački nathodnik i skulpturalni natpis „Pionirac“. U sklopu ulaza preoblikovale bi se i primjereno dimenzionirale postojeće autobusne postaje i uredilo bi se parkiralište za posjetitelje. Novouređeni ulaz primjereno bi obilježio i uljepšao dolazak i odlazak posjetiteljima i ostao bi dio njihovih lijepih uspomena na posjet i boravak u Pionircu.

SIGNALIZACIJA – Darija Rubeša, Ivana Lazar

Darija Rubeša i Ivana Lazar promišljale su SIGNALIZACIJU u Pionircu koja je potrebna zbog mnogo vijugavih šumskih staza i putova koji povezuju niz sadržaja, površina i građevina za igru, sport, edukaciju i umjetnost na jednom od razigranih brežuljaka Medvednice. Sustav signalizacije i informiranja treba biti jednostavan, pamtljiv i prilagođen svim korisnicima, a ponajviše djeci koja i na taj način istražuju, upoznaju i pamte prostor prepun sadržaja. Vizualni identitet Pionirca trebao bi postati dio dječjih uspomena koje potiču kreativnost i razvijaju vizualni identitet i kulturu.

IGRA – Paula Čingel, Neva Horvat

Paula Čingel i Neva Horvat promišljale su IGRU koja je bitan dio odrastanja svakog djeteta, a igra i druženje u prirodi dodatno razvija dječja znanja, vještine i sposobnosti. Postojeći sustav staza i putova može se dopuniti novim sustavom kretanja koji postaje „zabavno putovanje“ za djecu koje je podijeljeno na dijelove određene postojećim sustavom kretanja i sadržaja. Svaki dio sastojao bi se od tobogana za spuštanje, staze za uspinjanje i platoa s interaktivnim igralima. Opisani sustav tobogana, staza i platoa s igralima suvremena je i interaktivan interpretacija lunaparka u prirodi.

SPORT – Ivana Lazar, Darija Rubeša

Ivana Lazar i Darija Rubeša promišljale su SPORT kao bitnu sastavnicu Pionirca, koja bi se dopunila dječjom teretanom i stazom za trčanje koja povezuje postojeće košarkaško i rukometno igralište, zatim sklopom sportske dvorane i bazena, te „sportskim šumarkom“ s nogometnim igralištima i stazom za trčanje s teretanama na otvorenom za sportaše i rekreativce i „biciklističkim šumarkom“ s edukativno-rekreativnom biciklističkom stazom za djecu i odrasle. Planirani sportski sadržaji mogu se uređivati i graditi etapno, a Pionirac može postupno postati i regionalni dječji sportski centar.

EDUKACIJA – Ira Habijanec, Barbara Horvatić

Ira Habijanec i Barbara Horvatić promišljale su EDUKACIJU djece kao dijela izvornog programa i kontinuiranih aktivnosti u Pionircu u kojem je moguć niz edukativnih programa i sadržaja u prirodi. Postojeći voćnjak, koji se može dopuniti novim i suvremenim sadržajima, može se povezati s novim edukativnim sadržajima u prirodi s jednostavnim, jasnim i djeci privlačnim logično povezanim višenamjenskim elementima organiziranim u četiri cjeline, od vrtića za životinjice, šume vjetrenjača i parka voća i povrća, do edukativne staze koja ih povezuje.

UMJETNOST – Marcela Ostroški, Vana Pavlić

Marcela Ostroški i Vana Pavlić promišljale su kako UMJETNOST približiti djeci i omogućiti zanimljive i poučne prezentacije umjetničkih djela, tehnika i prakse posebno za vrijeme održavanja Likovnih kolonija u sklopu kojih je izrađen i dio skulptura izloženih na otvorenom, te ostalih umjetnina iz depoa koji je sastavni dio zaštićene kulturno-povijesne cjeline. Galerija, dvorana, velika pozornica i auditorij, višenamjenski plato s malim auditorijem, središnji plato i galerija na otvorenom dio su suvremenih potreba koje se uklapaju u izvorni program Pionirca u kojem su umjetnički sadržaji planirani kao bitan dio dječjeg odgoja i razvoja.

Ambijentalne razglednice Pionirca uvažavaju kulturno povijesnu cjelinu sa svojstvom zaštićenog kulturnog dobra i prikazuju osnovne ideje kojima se na suvremen i inovativan način razvija odmjeren odnos krajobraznog, urbanističkog i arhitektonskog oblikovanja s ambijentom u kojem se provodi niz zabavnih, sportsko-rekreativnih, edukativno-kreativnih i kulturno-umjetničkih programa za djecu.