Karim Rashid će 1. juna u Sarajevu, na ovogodišnjem izdanju Branding Conference, govoriti o preoblikovanju brendova. Sve dodatne informacije o konferenciji, kao i o pogodnostima ranih prijava, potražite na www.branding.ba
U 4. broju časopisa Tristotrojka objavljen je intervju sa ovim industrijskim dizajnerom:
KARIMANIFESTO
Današnji poetični dizajn je zasnovan na zasićenosti kompleksnih uslova: ljudskog doživljaja, društvenog ponašanja, globalnih, ekonomskih i političkih pitanja, fizičke i mentalne interakcije, forme, vizije i rigoroznog razumijevanja i želje za savremenom kulturom. Manufaktura se zasniva na drugoj kolektivnoj grupi uslova: kapitalna ulaganja, tržišni udio, pojednostavljivanje proizvodnje, širenje, rast, raspodjela, održavanje, servis, izvedba, kvalitet, ekološka pitanja i održivost. Kombinacija ovih faktora oblikuje naše predmete, informira naše forme, naš fizički prostor, vizualnu kulturu i naš savremeni ljudski doživljaj. Ove kvantitativne strukture oblikuju biznis, identitet, brend i vrijednost. To je biznis ljepote. Svaki biznis bi trebao da se bavi ljepotom – to je naposlijetku kolektivna ljudska potreba. Vjerujem da bismo mogli živjeti u potpuno drugačijem svijetu – onom koji je pun realnih savremenih inspirišućih predmeta, prostora, mjesta, svjetova, duhova i doživljaja. Dizajn je kulturno oblikovao naš svijet od samog početka. Dizajnirali smo sisteme, gradove i robu. Posvetili smo se svjetskim problemima. Danas se dizajn ne bavi rješavanjem problema, već rigoroznim uljepšavanjem naše izgrađene okoline. Dizajn se bavi poboljšanjem naših života poetikom, estetikom, doživljajima, osjećajima i emocijama. Moja stvarna želja je vidjeti da ljudi žive u modusu našeg vremena, da učestvuju u savremenom svijetu i da se oslobode nostalgije, zastarjelih tradicija, starih rituala, kiča i beznačajnih stvari. Trebamo biti svjesni i uskladiti se sa ovim svijetom u ovom momentu. Ako je ljudska priroda da živi u prošlosti – onda promjena svijeta leži u mijenjanju ljudske prirode.
Tristotrojka: Čemu dugujete svoj uspjeh u industrijskom dizajnu?
Karim Rashid: Nakon što sam mnogo godina predavao predmet Industrijski dizajn, našao sam se u Njujorku bez novca. Počeo sam crtati predmete, sanjareći o prekrasnom svijetu kakav sam oduvijek htio oblikovati. Naposlijetku sam otvorio vlastiti biro, poslije kontaktiranja gotovo stotinu kompanija, gdje su se našle i Lazyboy, Coca Cola i Gillete, a dobio sam priliku samo sa kompanijom Nambe iz Santa Fea u Novom Meksiku. Za njih sam dizajnirao kolekciju predmeta za upotrebu na stolu koja je postala veoma uspješna. Zaradili su otprilike 3 miliona dolara godišnje na prodaji u trgovačkim lancima Bloomingdales i Macy’s i postali dio stalne muzejske postavke. Ova veza mi je dala samopouzdanje da bih zaista mogao doprinijeti svijetu nekim značajnim i uspješnim predmetima. 1995. godine sam dizajnirao OH stolicu i Garbo korpu za otpad za kompaniju Umbra. One su nastavile da se prodaju i zarađuju milione i dokazale mi da Amerikanci žele dizajnerske stvari ali po pristupačnim cijenama. Zatim sam dizajnirao pakovanja za kozmetičke proizvode kompanija Issey Miyake, Prada, YSL i Sheisedo, proizvode a Sony 1998. godine i Giorgio Armani dućane 1999. godin. Prvi restoran sam dizajnirao 2001. godine i bio je namijenjen lancu Morimoto the Iron Chef u Filadelfiji, te je srećom osvojio mnogo nagrada, što mi je priuštilo još mnogo projekata enterijera uključujući Semiramis hotel u Ateni. Od tog perioda do danas, dizajnirao sam hiljade predmeta i otprilike stotinu enterijera.
Tristotrojka: Inspiracija ste mnogim umjetnicima, a šta/ko inspiriše Vas?
Karim Rashid: Moj dizajn je manifestacija moje duše, poput kompozitora koji stvara muziku. Inspirisam sam svime SVE VRIJEME. I moja raznolikost mi omogućava sposobnost da podstičem miješanje ideja, materijala, ponašanja, estetike i jezika od jedne do druge tipologije. Vidim budućnost svijeta estetike u miješanju svih estetskih disciplina tako da se postigne fuzija između dizajna, umjetnosti, arhitekture, mode, pripremanja hrane, muzike, što će povećati naš doživljaj istih i donijeti veći užitak našim materijalnim i duhovnim životima. Oduvijek sam poštovao i volio neka od djela dizajnera i arhitekata poput Alessandra Mendinija i Studija Alchymia, Luigija Colanija, Vernera Pantona, Philippea Starcka, Rossa Lovegrovea, Gaetana Pesce, Zahe Hadid, Toyo Ita, Ettorea Sottsassa, Wolfganga Prixa, Daniela Libeskinda i mog brata Hanija Rashida.
Tristotrojka: U posljednje vrijeme ste fokusirani na arhitekturu – šta je povod tome?
Karim Rashid: Na početku sam bio rastrgan između želje za studiranjem arhitekture, dizajna, mode ili umjetnosti. Kada sam započeo sa izučavanjem industrijskog dizajna, moja prva diploma je bila kombinacija dizajna, arhitekture i inženjerstva na Univerzitetu. Oduvijek sam volio ideju zgrade i kako arhitektura može igrati ključnu ulogu u ljudskim doživljajima. Također sam volio i poštovao pluraliste, odakle potiče moje nastojanje da očuvam širinu svog rada pri započinjanju samostalnog biznisa, da se ne specijalizujem u jednoj određenoj sferi, i da imam dodira sa svim počevši od rukotvorina do naše izgrađene okoline, od kašike do grada.
Tristotrojka: Kako pristupate dizajnu zgrade?
Karim Rashid: Volim veći eksperimentalni uticaj na ljudske živote koji enterijer može imati. Znam da dizajn ugostiteljskog ili javnog prostora čini da moj dizajn bude dostupan masi ljudi, i da oni imaju i fizičku interakciju s mojim konceptom, a ne da ga samo posmatraju. Nema mnogo dizajnera u svijetu koji mogu dizajnirati i sve objekte u zgradi, a ne samo zgradu. Postanem zaista strastven oko dizajna malih predmeta poput olovke, nakita, bočice parfema ili pića, šalice za kafu, što vrijedi i za dizajn vizuelnog identiteta, tepiha, poda, a što opet vrijedi i za dizajn enterijera ili namještaja, zgrade ili odjeće. Mogu oblikovati cijeli ljudski holistički doživljaj od malog do velikog mjerila. Pri projektovanju zgrade, mogu u nju staviti sve što sam dizajnirao, od prekidača za svjetlo do kuhinje i od ručke na vratima do kupatila.
Razgovarala: Ena Kukić
Click here to read in English.
