Istraživački centar za prostor po četvrti put organizuje Dane arhitekture Banjaluka koji će se održati u periodu od 2. do 10. juna. Centralni dio događaja je simpozijum koji se održava u petak 8. juna i subotu, 9. juna u prostorijama Gradskog pozorišta ”Jazavac”, kada će predavači i najbolji protaganisti iz oblasti arhitekture danas, kako iz regiona tako i drugih evropskih zemalja, predstaviti svoj rad, vizije i ideje.
Dani arhitekture Banjaluka su jedan od najznačajnijih događaja u oblasti arhitekture i urbanizma u Bosni i Hercegovini. Koncipirani su kao godišnji, višednevni događaj koji za cilj ima stvaranje solidne, aktivne i progresivne lokalne arhitektonske scene kao dijela globalne arhitektonske zajednice. Događaj uključuje predavanja i panel diskusije lokalnih i međunarodnih stručnjaka iz oblasti oblikovanja i stvaranja arhitektonskog i urbanog prostora, izložbe savremenih ostvarenja, radionice sa studentima, projekcije filmova, itd.
Premda su okrenuti arhitektonskoj stručnoj sceni, Dani arhitekture Banjaluka, se obraćaju i široj društvenoj zajednici. U težnji da se prostor u kojem živimo i djelujemo unaprijedi, Dani kontinuirano razmatraju neku od aktuelnih tema prepoznatih u lokalnom kontekstu, oslanjajući se na na puno šire iskustvo različitih društvenih i kulturoloških prostora Evrope.
Tema ovogodišnjih Dana 2018 jeste HERIT. CITY ili GRAD I NASLJEĐE i preispituje važno pitanje: kako stvoriti novi sloj urbane strukture, dajući dodatnu (novu) vrijednost prijašnjim uz ostvarivanje smislene i suštinske veze između urbane prošlosti i njene budućnosti? Na tragu Evropske godine kulturnog nasljeđa 2018, zajedno sa učesnicima Dana 2018 razmatramo probleme integracije i inovacije naslijeđa u odnosu na dinamiku aktuelnog, umreženog i rapidnog, razvoja i rasta gradova.
Predavači i gosti na Danima arhitekture Banjaluka 2018. su Abalo Alonso (Španija), Sonia Cohan iz biroa Dorte Mandrup (Danska), Krešimir Damjanović (Hrvatska), ATRIUM arhitekti (Slovačka), Schenker Salvi Weber (Austrija), Dijana Vučinić (Crna Gora) i Milan Aleksić iz A+B arhitekti (Bosna i Hercegovina).
Pored serija predvanja, program Dana arhitekture 2018. obuhvata i izložbe: Sunčana strana modernizma (Maroje Mrduljaš and Mira Stanić), EuropaNostra – Sharing heritage sharing values i Arhitektonično (Ivan Antić). Izložbe će uz uvodno predavanje Igora Marića (Srbija) biti otvorene 2. juna 2018. god. u Kulturnom centru Banski dvor.
Dane arhitekture Banjaluka 2018 HERIT. CITY prati i višemjesečni projekat Small-Scale međunarodna radionica u kojoj učestvuju studenti AGGF-a u Banjoj Luci zajedno sa studentima arhitekture i građevinarstva sa univerziteta u Trondhajmu i Sarajevu.
Organizator takođe poziva sve one koji se izrađavaju kroz fotografiju, crtež, kolaž, računarsku vizualizaciju, nekoliko riječi ili neki drugi medij da zabilježe i prikažu svoje viđenje kulturnog nasljeđa. Konkurs HERIT.CITY koji je otvoren do 25.maja želi da preispita kolektivni i individualni odnos prema nasljeđu i kulturnim dobrima. Cilj konkursa je da otvori pitanja, podstakne komunikaciju, podigne nivo svijesti i prikupi materijal koji će biti predstavljen u okviru manifestacije Dani arhitekture Banjaluka 2018.
Pored navedenih sardžaja, posjetioci će moći vidjeti štandove izlagača iz privrednog sektora. Brojni subjekti iz oblasti arhitekture i građevinarstva, među kojima su kompanije Leo-Gres, Splendor, Feal, Dacom trade, Fundermax, Kolpa san, Knauf, Kronospan, Sika, Elgrad, Binis beton, i drugi, predstaviće svoje proizvode i usluge. Kroz ovaj mini sajam posetioci će biti informisani o dostignućima i ponudi na tržištu danas.
Sva dešavanja i najave možete pratiti na sajtu https://arch-days.com/, kao i na zvaničnoj fejsbuk i instagram stranici događaja Dani arhitekture – Banja Luka.
HERIT.CITY
Ne postoji momenat nula ni tabula rasa u urbanizaciji. Kao fizički artefakt kolektivnog (prošlog) iskustva, grad je formiran od mnogobrojnih slojeva strukture i značenja. Relacije između tih slojeva nisu jednostavne niti linearne, već kompleksne i dinamične. Kroz iste se stvara konstrukt otvoren za (re)konstrukciju i (re)interpretacije, što navodi da grad poimamo u konstantnom procesu transformacije. Kao kreativni odraz potreba i ideologija određenog (aktuelnog) trenutka,
arhitektura svjedoči tim promjenama. Arhitektura je uvijek produkt (sadašnjeg) vremena. Ipak, razlikuju se posebna arhitektonska djela koja imaju moć da budu katalizatori budućih urbanih transformacija i da za sebe vežu prošlost i značenjske reference. Obično se pojavljuju kao dominantne markice na mapi grada i kao blještave tačake u njegovoj kolektivnoj memoriji i često su prihvaćene kao nasljeđe.
Živimo u vremenu dinamičkih tokova, povećanih migracija, umrežavanja i hiper-izgradnje koja se događa širom svijeta. Kulture i zajednice se miješaju više nego ikad prije u istoriji, kao da se slojevi na slojevima naše prošlosti prepliću kako bi promijenili ideju onoga što se podrazumijeva pod identitetom. Nasljeđe je postalo dio globalne realnosti, shvaćeno kao kolektivni prostor bez granica (fizičkih i imaginativnih), koji promoviše zajedničke identitete i gradi inkluzivnija društva. Istovremeno, proces urbanizacije se susreće sa sve većim poteškoćama izgradnje u zonama zaštićenog nasljeđa koja dovodi do dihotomije za arhitekte. Procenat zaštićenih objekata, cjelina i gradova se povećava širom Evrope koja je podijeljena na područja koja se vrlo brzo mijenjaju i područja zaštićena od promjena i nove izgradnje. Gradovi starog kontinenta su pod pritiskom vlastite prošlosti, s jedne strane, i potrebe za inovacijama i stvaranjem, s druge strane.
U ovakvim uslovima arhitekti, dizajneri i planeri suočavaju se sa zajedničkim problemom: kako stvoriti novi sloj urbane strukture, dajući dodatnu (novu) vrijednost prijašnjim, uz ostvarivanje smislene i suštinske veze između urbane prošlosti i njene budućnosti? U Evropskoj godini kulturnog nasljeđa 2018, trebali bismo razgovarati o budućnosti naše (arhitektonske) sadašnjosti i prošlosti i dublje razmisliti o tome da li stvaramo vremenske kapsule ili smo na tragu nove urbane i arhitektonske realnosti.
Istraživački centar za prostor
